11. međunarodna parlamentarna konferencija
8. do 10. listopada 2009. u Cavtatu pokraj Dubrovnika
|
|
|
|
slike
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
10. međunarodna parlamentarna konferencija
2. do 5. listopada 2008. u Cavtatu pokraj Dubrovnika
|
|
|
|
slike
|
|
|
|
|
9. međunarodna parlamentarna konferencija
4. - 7. listopada 2007. u Cavtatu pokraj Dubrovnika
|
|
|
|
slike
|
|
|
8. međunarodna parlamentarna konferencija
2. - 5. studenog 2006. u Cavtatu pokraj Dubrovnika
|
|
|
|
slike
|
|
|
7. međunarodna parlamentarna konferencija
3. - 6. studenog 2005. u Cavtatu pokraj Dubrovnika
|
|
|
|
|
|
Quo vadis, Europe? Financial and economic crisis, Lisbon treaty, EU enlargement - the European Union facing the biggest challenges so far
The role of Parliaments in South Eastern Europe and in
the EU in the Post-Thessaloniki debate, in the
membership negotiations with the European Commission and
in the process of intensifying regional cooperation
Samo četiri mjeseca nakon europskih izbora u lipnju, dva tjedna nakon ukidanja slovenske
blokade hrvatskih pregovora s EU te samo nekoliko dana nakon pozitivog glasovanja u Irskoj
o ratificiranju Lisabonskog ugovora, u Cavtatu su se od 8.-10. listopada 2009. po 11. put
sastali ugledni parlamentarni zastupnici i stručnjaci iz Europskog parlamenta, iz njemačkog
parlamenta Bundestaga te iz parlamenta zemalja jugoistočne Europe na međunarodnoj
parlamentarnoj konferenciji "dubrovačkog procesa".
Anke Fuchs, predsjednica Zaklade Friedrich Ebert, u svom pozdravnom govoru naglasila je
važnost zemalja iz regije za stabilnost u Europi te da se ne smije odustati od cilja
pridruživanja u EU. Svi postupci koji vode do ovog cilja trebali bi se intenzivirati
– iza čega stoji i Zaklada Friedrich Ebert.
Na drugom tv panelu kojeg je vodio 8. listopada Klaus Prömpers, novinar njemačke Radiotelevizije ZDF,
razgovaralo se o socijalnom aspektu u novoj Europi s obzirom na poraze socijaldemokrata
na izborima diljem Europe te zbog još ne preboljene ekonomske i financijske krize.
Društveni modeli koji se zasnivaju na rastu i individualiziranoj sigurnosti i zanemaruju
pojam solidarnosti i pravedne raspodjele, dovest će do socijalne ugroženosti
u tranzicijskom zemljama i zemljama kandidatkinjama.
Sudionici panel rasprave iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Bugarske, Europskog parlamenta
te njemačkog parlamenta Bundestaga razgovarali su također o kratkoročnim i srednjoročnim
izgledima proširenja Europske unije u pravcu jugoistočne Europe. Iz diskusije proizlazi
kako nije sigurno da će se priključivati svaka zemlja zasebno.
Drugi dan konferencije, 9. listopada, održali su pozdravne govore Davor Božinović, državni
tajnik u ministarstvu vanjskih poslova, Bernd Fischer, njemački veleposlanik u Zagrebu te
Adrian Severin, zastupnik u Europskom parlamentu.
Neven Mimica, potpredsjednik Hrvatskog
sabora, u svom je govoru istaknuo da bi trebalo intenzivirati parlamentarnu suradnju i što
prije implementirati potrebne reforme za ispunjenje kriterija za ulazak u EU.
Pozitivno glasovanje Irske o Lisabonskom ugovoru pridonosi novoj dinamici u ovom segmentu.
Zanimljivo je bilo što su zemlje jugoistočne Europe sve više razmišljale o sličnostima a ne
o njihovim razlikama što budi nadu za novu etapu dinamičkog približavanja. Evaluacija slijedi
na 12. međunarodnoj parlamentarnoj konferenciji FES-a u listopadu 2010. godine.
nazad na home
|
Čimbenik neizvjesnosti ili budući izvor nade u Europi? Jugoistočna Europa na razmeđu između vlastite dinamike i izvanjske determinacije
Uloga parlamenata u Jugoistočnoj Europi i Europskoj Uniji u raspravama poslije Soluna,
u pregovorima o pridruživanju i u intenziviranju regionalne kooperacije
Ova konferencija nadovezala se na niz konferencija s parlamentarcima iz zemalja Pakta o stabilnosti,
koji je započeo u listopadu 1999. godine u Berlinu te se sljedećih godina nastavio u Dubrovniku
u suradnji s koordinatorom Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu i zastupnicima radne skupine
Pakta o stabilnosti njemačkog Bundestaga. Zaklada Friedrich Ebert nastoji na taj način osigurati
redovitu platformu za raspravu na parlamentarnoj razini o relevantnim temama u okviru Pakta o stabilnosti.
Na ovom desetom regionalnom parlamentarnom susretu htjeli smo razmotriti i analizirati samorazumijevanje,
osnove rada i intenzitet regionalne suradnje parlamenata Jugoistočne Europe s obzirom na specifičnu dinamiku
pojedinih država u regiji. U središtu konferencije bilo je intenziviranje regionalne parlamentarne suradnje u Jugoistočnoj Europi.
Izvještaj o konferenciji (na engleskom)
Projekt će se nastaviti u listopadu 2009. godine, kada
će se održati 11. dubrovačka parlamentarna konferencija.
nazad na događaji 2008
|
Spasite legislativu!
Parlamentarna demokracija u Jugoistočnoj Europi između dominantne egzekutive, prezidijalne dinamike i nedovoljnog rada parlamenta
„Kao da smo u Hyde Parku...“, „...pa mi smo za naše Vlade samo skupina ljudi koja na sve samo kima glavom”...
– ovakve izjave nazočnih parlamentaraca iz cijele jugoistočne Europe pokazale su da je ovogodišnja tema već
9. međunarodne parlamentarne konferencije Zaklade Friedrich Ebert s naslovom „Spasite parlament!“ bila pun pogodak.
Na poziv FES-a od 4.-7. listopada 2007. nazočilo je u Cavtatu preko 40 zastupnika nacionalnih parlamenata iz zemalja
jugoistočne Europe, njemačkog parlamenta Bundestaga i Europskog parlamenta. Sa stručnjacima su intenzivno raspravljali
o „parlamentarnoj demokraciji u jugoistočnoj Europi u fokusu dominantne egzekutive, prezidijalne dinamike i nedovoljnog
rada parlamenta”. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić održao je putem video snimke zanimljiv govor koji podržava parlamentarizam.
Na osnovu toga sudionici su izradili objektivnu sliku stvarnosti parlamentarnog rada (vidi izvještaj konferencije).
Zadnji dan konferencije po prvi je put održan talk-show koji je producirala Zaklada Friedrich Ebert.
Novinar njemačke Radiotelevizije ZDF Klaus Prömpers je sa zastupnicima i stručnjacima razgovarao o aktualnim događanjima regije.
Važnu ulogu igrala je i predstojeća odluka o Kosovu pri čemu je i predsjednik Srbije, Oliver Dulić odgovarao na sva pitanja.
nazad na događaji 2007
|
Proširenje Europske Unije: kamo vodi put zemalja jugoistočne Europe?
Perspektive za ulazak u EU
Međunarodnu konferenciju u Cavtatu otvorila je 3. studenog 2006. godine mr.sc. Kolinda Grabar-Kitarovic,
ministrica vanjskih poslova i europskih integracija RH. Konferenciji su nazočili zastupnici Europskog parlamenta,
zastupnici njemačkog parlamenta Bundestaga, parlamentarni zastupnici Republike Hrvatske te zemalja u regiji:
Makedonije, Srbije, Kosova, Albanije, Moldavije i Bugarske.
Izlaganja stručnjaka odnosila su se na pitanje
proširenja Europske unije, koje je usko povezano sa krizom nastalom uslijed rasprave o Ustavu Europske unije.
Nadalje se raspravljalo o ulozi parlamenata pri intenziviranju regionalne suradnje.
Ovaj projekt, koji operativno vodi ured Zaklade
Friedrich Ebert u Hrvatskoj u skladu sa smjernicama što
ih je postavio regionalni projekt Zaklade za Jugoistočnu
Europu, i ove je godine dobio potporu Pakta o
stabilnosti za Jugistočnu Europu.
nazad na događaji 2006
|
Jugoistočna Europa u svjetlu europskoga ekonomskog i socijalnog modela
Međunarodna parlamentarna konferencija
U Cavtatu
pokraj Dubrovnika održana je 7. međunarodna parlamentarna konferencija pod nazivom
“Europski ekonomski i socijalni model unutar lisabonskog procesa i doprinos parlamenata
ekonomskom razvoju i socijalnoj pravednosti u Jugoistočnoj Europi”.
Na konferenciji je o učincima lisabonskog procesa (plana Europske unije da se poveća globalna kompetitivnost
europske ekonomije uz zadržavanje visoke razine socijalne zaštite) u zemljama regije više
od dvadesetoro parlamentarnih zastupnika iz Rumunjske, Albanije, Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine,
Makedonije i Hrvatske raspravljalo s predstavnicima Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu,
parlamentarnim zastupnicima njemačkoga Bundestaga te stručnjacima iz znanstvenih institucija i društvenih organizacija.
Parlamentarni zastupnici iz Jugoistočne Europe upozorili su na objektivne probleme s kojima se susreću
u svojoj zakonodavnoj aktivnosti,
koji proizlaze iz nepovoljnih ekonomskih i socijalnih uvjeta u regiji, no dijelom i iz dominantne
i ne uvijek produktivne uloge međunarodnih organizacija.
Sve se više kritički propituje i jednosmjerni transfer znanja iz zemalja EU u zemlje regije.
Naime, zemlje regije, ali i EU, mogle bi glede procesa reformi učiti od drugih tranzicijskih zemalja.
Njemački veleposlanik u Republici Hrvatskoj Jürgen Staks u svojem je izlaganju upozorio na taj problem,
te naglasio važnost Jugoistočne Europe za stabilnost u cijeloj Europi.
Ne postoji alternativa pridruživanju zemalja regije Europskoj uniji, što je jasno izrečeno na solunskom sastanku EU-a 2003. godine.
Parlamentarni zastupnici iz SR Njemačke, Detlef
Dzembritzki, Gert Weisskirchen i Josip Juratović,
naglasili su da su negativni ishodi referenduma o
europskom ustavu u Francuskoj i Nizozemskoj jasan
pokazatelj nedostatka informiranosti o novim zemljama
članicama. Dodali su da će biti potrebno uložiti mnogo
napora u informiranje o potencijalnim zemljama
kandidatima kako bi se pravovremeno uklonile bojazni i
predrasude. Tu zadaću trebaju preuzeti ponajprije
parlamentarni zastupnici zemalja Jugoistočne Europe, jer
oni kao zakonodavci stvaraju temelje za što brže
pristupanje svojih država Europskoj uniji. Istodobno
valja imati na umu da s odgađanjem konkretnih dogovora o
perspektivi pridruživanja Uniji na Balkanu raste broj
protivnika europske integracije. Zato upravo zastupnici
imaju zadaću pokazati svojim građanima da su reforme
kojima njihove zemlje ispunjavaju uvjete za ulazak u
Europsku uniju neophodan napor od kojeg će svi dijelovi
društva imati koristi.
U tom je kontekstu “dubrovački proces”, što su ga prije sedam godina potaknuli
zastupnici njemačkoga Bundestaga angažirani u Jugoistočnoj Europi i Zaklada Friedrich Ebert,
kao važan instrument razmjene regionalnih iskustava i transregionalnog sporazumijevanja
i u studenome 2005. dao značajan doprinos približavanju država Jugoistočne Europe Europskoj uniji,
upozorivši pritom da se u tom procesu mora osigurati ravnoteža ekonomske uspješnosti
i socijalne obzirnosti.
|
|