Jedna važna točka bila je rasprava o povlaštenim mirovinama, koju danas prima 15 posto umirovljenika, što znači 180.000. Stručnjaci su se složili kako je postojeći sustav povlaštenih mirovina neodrživ jer razlike između povlaštenih i nepovlaštenih korisnika mirovna uzrokuju nejednakosti i nepravednosti u sustavu te opterećuju državni proračun. Dok neki smatraju da bi se trebalo linearno smanjiti svih trinaest kategorija povlaštene mirovine, drugi su mišljenja da po visini odstupaju samo tri od prosjeka-mirovine od saborskih zastupnika (9300 kuna), članova HAZU (8300 kuna) i hrvatskih branitelja (5600). Marijana Bađun iz Instituta za javne financije ističe kako ukidanje povlaštenih mirovina nije moguće jer se radi o stečenim pravima ali se zato mogu redefinirati uvjeti za stecanje tog prava za buduće korisnike.
 
Druga bitna tema odnosila se na dobnu granicu za ulazak u mirovinu. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije tražio je iz demografskih i financijskih razloga da radnici što duže ostaju u svijetu rada. Jagoda Milidrag Šmit iz SSSH protivi se podizanju dobne granice jer smatra da se mora uzeti u obzir da je životni vijek u Hrvatskoj znatno niži od životnog vijeka u razvijenim zemljama poput Njemačke. Također ističe da hrvatski radnici rade u znatno težim uvjetima.

Okrugli stol je jasno pokazao da je sadašnji mirovinski sustav neodrživ i također su se pokazali nekoliko zanimljivih mogućnosti za reforme. A one su hitno potrebne i trebaju se smatrati kao društvena briga o kojoj se treba voditi javna debata.